top of page

Otkupne sirovine

BAKAR

Bakar (latinski - cuprum) jeste hemijski element sa simbolom (Cu). Latinsko ime "CUPRUM" izvedeno je iz pojma aes cyprium - ruda sa ostrvaKipar, odakle se u antičko vrijeme dobijao. Bakar je poznat od davnina, kao osnovni sastojak bronze.

Bakar je relativno mehak metal, može se dobro oblikovati i dosta je čvrst. Kao odličan provodnik toplote i električne struje pronašao je mnoge primjene u tehnici. Osim toga ubraja se i u metale za izradu kovanica. Kao slabo reaktivan teški metal, bakar spada u poluplemenite metale.

ALUMINIJ

Aluminij (lat. - aluminium) jeste hemijski element sa simbolom "Al". Aluminij je srebrenasto-bijeli lahki metal. On je treći najzastupljeniji element i najčešći metal u Zemljinoj kori. U 2010. godini iskopano je i prerađeno oko 41 milion tona primarnog aluminija. Iako on ne spada u plemenite metale, sa vodom iz zraka reagira samo površinski, izgrađujući zaštitni pasivizirajući sloj na površini metala.

ŽELJEZO

Željezo (lat. - ferrum) nosi u periodnom sustavu elemenata simbol "Fe".  Željezo, kad je potpuno čisto, srebrnkastog je sjaja i mekano. Poznato je od pradavnih vremena, a danas sigurno najvažniji tehnički metal koji se upotrebljava na mnogo načina. Najvažnije je od svih metala i uglavnom se koristi kao čelik., u kojem ima ugljika(do 2,06%). Željezo hrđa na vlažnom zraku i otapa se u razrijeđenim kiselinama. .

Na površini Zemlje prirodno željezo je samo izuzetno u elementarnom stanju (telurno željezo na otoku Disko, zapadno od Grenlanda).

OLOVO

Olovo (lat. - plumbum) nosi u periodnom sistemu elemenata simbol "Pb".On je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata. Mekano je i teško , a mehanički slabo. S usporedbi s drugim metalima, slab je vodič topline i elektriciteta. Olovo je i rastegljivo, pa se može deformirat i rukama i rezati nožem zbog mekanosti, lako se savija i valja u tanke folije, limove, izvlači u žice i ekstrudira u cijevi.

MESING

Mesing je legura bakra i cinka, gdje je sadržaj cinka oko 40%.  Ima dobre mehaničke osobine i otpornost na koroziju, ali lošiju električnu provodljivost. Beta mesing sadrži 30 - 36% cinka i ima prostorno centriranu kubičnu rešetku. Lomljiv je, ali ima veću tvrdoću u odnosu na alfa mesing. Gama mesing sadrži više od 45% cinka i nije pogodan za obradu.[1]

CINK

Cink (Zn, latinski - zincum) je hemijski element koji ima simbol "Zn". Cink je plavo-bijeli lomljiv i krt metal koji se najčešće koristi za pocinčavanje željeza i čeličnih dijelova kao i za izradu oluka. On je za sva živa bića neophodan u ishrani i dio je vrlo važnih enzima u organizmima. Ime cink je nastalo od riječi zind ili zinke u značenju zub, nazubljen, a potiče od nazubljenih metalnih kristala cinka.

PROKROM

Prokrom ili nehrđajući čelik slitina željeza i najmanje 10,5 % kroma (moderni nehrđajući čelici sadrže i do 30% kroma), za razliku od običnog čelika koji brzo oksidira na zraku (oksid je crvene boje) ako nije na neki zaštićen od korozije. Osim legiranja s najmanje 10,5% kroma, da bi čelik bio korozijski postojan (pasivan), mora biti ispunjen još jedan uvjet, a to je postojanje homogene monofazne feritne, austenitne 

ili martenzitne mikrostrkture, radi izbjegavanja opasnosti od nastanka područja s različitim elektropotencijalom od potencijala osnovne mase.

 

AKUMULATOR

Akumulator, električni (lat. accumulare: nakupljati, nagomilati) je sekundarni električni članak, naprava (tzv. „spremnik energije“) u kojoj se električna energija pretvara u kemijsku (punjenje akumulatora), ostaje u njoj pohranjena i zatim se, prema potrebi, može nanovo pretvoriti u električnu (pražnjenje).

bottom of page